Većina građana nema povjerenje u Vladu Crne Gore, a nezaposlenost, organizovani kriminal, lošu ekonomsku situaciju i inflaciju smatraju za najveće probleme u državi u ovom trenutku, pokazalo je istraživanje Eurobarometar, urađeno za potrebe Evropske komisije (EK). Istraživanje objavljeno na internet sajtu Evropske komisije pokazuje da 60 odsto anketiranih građana Crne Gore nema povjerenje u vladu koju od kraja 2016.godine predvodi zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Duško Marković.
Povjerenje u Vladu ima 36 odsto anketiranih, dok četiri odsto ispitanika nije htjelo da odgovori na to pitanje.
Po rezultatima ankete, u Skupštinu Crne Gore vjeruje 36 odsto anketiranih građana, a 59 odsto joj ne vjeruje, dok pet odsto ispitanika nije dalo odgovor na to pitanje.
Ovo istraživanje u 28 država članica EU i šest zemalja koje streme pristupu evropskom savezu sprovela je agencija TNS za potrebe Evropske komisije. Objavljeno je 3.avgusta, a rad na terenu je obavljen u maju ove godine. Na nivou Evrope anketirano je preko 30.000 ljudi.
Po tom istraživanju, 47 odsto građana Crne Gore vjeruje u EU, a 42 odsto ne vjeruje. Za najveći broj njih, kako se navodi u istraživanju, Unija znači mir i ekonomski prosperitet. Većina crnogorskih građana vjeruje u Evropski parlament i Evropsku komisiju, ali upada u oči da realtivno veliki procenat ispitanika navodi da je i Švajcarska dio EU (tim se pitanjem testira znanje ispitanika o osnovama Evropske unije). U Crnoj Gori je 25 odsto anketiranih kazalo da je Švajcarska član EU.
Policija uživa povjerenje 47 odsto ispitanika u Crnoj Gori, a 49 odsto anketiranih nema povjerenje u tu instituciju. S druge strane, vojsci kao instituciji vjeruje 57 odsto ispitanika, a 36 odsto ne vjeruje.
Interesanto je i da 54 odsto anketiranih nema povjerenje u javnu administraciju, kojoj vjeruje 41 odsto ispitanika. U političke partije povjerenje ima svega 20 odsto anketiranih građana Crne Gore, spram 76 odsto onih koji nemaju povjerenje u stranke na crnogorskoj političkoj sceni.
Da je ekonomska situacija u Crnoj Gori sveukupno loša ocijenilo je 43 odsto anketiranih, 20 odsto smatra da je dobra, a svega šest odsto da je izuzetno dobra. Prema mišljenju 39 anketiranih, u narednih 12 meseci ekonomska situacija biće lošija, dok 35 odsto vjeruje da će biti bolja, a sličan je odnos pozitivnih i negativnih odgovora i na pitanje da li mislite da će se popraviti finansijsko stanje u vašem domaćinstvu.
Prema istraživanju, 82 odsto građana Crne Gore zabrinuto je zbog stepena nezaposlenosti, a 38 odsto građana smatra da 2017.godina neće donijeti ni poboljšanje ni pogoršanje po tom pitanju.
Na pitanje koji su najveći izazovi za Crnu Goru u ovom trenutku, 28 odsto anketiranih reklo je da je to organizovani kriminal, a isto toliko ih je kao najveći izazov navelo i lošu ekonomsku situaciju, dok 18 odsto građana kao najveći izazov percipira inflaciju. Visok procenat ispitanika (51 odsto) smatra da je nezaposlenost najveći izazov za Crnu Goru u ovom vremenu. Među važnim izazovima nalaze se i oporezivanje i nemogućnost rješavanja stambenog pitanja.
Po istraživanju Eurobarometar, 33 odsto anketiranih građana smatra da se stvari u Crnoj Gori generalno razvijaju na loš način, 32 odsto vjeruje da se razvijaju na dobar način, a 25 odsto smatra da se one ne odvijaju ni na dobar ni na loš način. S druge strane, većina građana Crne Gore (46 odsto) uvjerena je da se stvari u EU odvijaju u dobrom smjeru.
Istraživanje Eurobarometar sprovodi se decenijama unutar EU (poslednjih godina i u Crnoj Gori i drugim državama kandidatima za članstvo u evropskom savezu). Iako je obim pitanja proširen tokom godina, program nastoji da zadrži većinu tema za istraživanje da bi se podaci mogli upoređivati tokom vremena. M.V.
Većina za mir i demokratiju
Prema anketi Eurobarometar, 65 odsto anketiranih građana Crne Gore odgovorilo je da su prilično vezani za svoju zemlju, a 27 odsto je kazalo da su vezani. Pritom je šest odsto kazalo da nijesu posebno vezani, a jedan odsto da uopšte nijesu vezani.
Najveći broj građana Crne Gore smatra da su mir, demokratija i jednakost vrijednosti koje su najvažnije i koje treba promovisati.